Nestašica memorijskih čipova i očekivani rast cijena DRAM-a mogli bi natjerati proizvođače pametnih telefona da u većoj mjeri koriste memoriju spašenu iz starijih ili odbačenih uređaja. Prema procjenama istraživačke kompanije TrendForce, takozvana „reballed“ memorija trenutno se koristi u približno 3–4 posto telefona, dok bi njen udio do 2027. mogao porasti na 7–9 posto.
Riječ je o recikliranim memorijskim čipovima koji se uklanjaju sa starih uređaja, obrađuju i potom ugrađuju u nove proizvode. Proces podrazumijeva topljenje sitnih lemnih kuglica koje povezuju čip s pločom, njegovo pažljivo uklanjanje, a zatim ponovno lemljenje na novu ploču. Zbog tog postupka u industriji se koristi izraz „reballing“.
Najviše se koristi u jeftinijim telefonima
Obnovljena memorija zasad je uglavnom prisutna u početnim i budžetskim modelima. Najzastupljeniji su 4 GB LPDDR4X moduli, koji se ugrađuju u 4G telefone čija je cijena ispod 1.299 kineskih juana, odnosno približno 200 dolara.
Proizvođačima takav pristup može donijeti niže troškove nabavke u trenutku kada cijene novih memorijskih čipova rastu. To je posebno važno u budžetskom segmentu, gdje su kupci osjetljiviji na poskupljenja, a povećanje maloprodajne cijene može direktno uticati na potražnju.
Korištenjem obnovljenih komponenti kompanije mogu pokušati nadoknaditi veće troškove materijala i zadržati cijenu uređaja pod kontrolom. TrendForce očekuje da bi cijene DRAM-a mogle dodatno porasti u prvom tromjesečju 2027. godine, što bi proizvođačima moglo stvoriti još veći pritisak.
Reciklirana memorija mogla bi stići i u skuplje telefone
Ako se period visokih cijena memorije nastavi, upotreba obnovljenih i drugih komponenti nižih specifikacija mogla bi se postepeno proširiti izvan najjeftinijih telefona. Za sada nema potvrde da je takva praksa široko zastupljena u premium segmentu, ali bi smanjenje proizvodnih troškova moglo postati važnije i kod skupljih uređaja.
Reballing, međutim, nije jednostavan proces. Savremeni memorijski čipovi koriste BGA pakovanja, odnosno veliki broj veoma sitnih kontaktnih tačaka koje zahtijevaju preciznu opremu i značajno tehničko znanje. Nepravilno uklanjanje ili ponovno lemljenje može oštetiti komponentu i uticati na pouzdanost konačnog proizvoda.
Slični eksperimenti i na računarima
Rast cijena memorije podstiče i entuzijaste da traže načine za ponovnu upotrebu postojećih DRAM čipova. Jedan hobi-elektroničar nedavno je prenosivu DDR5 SO-DIMM memoriju pretvorio u desktop memorijski komplet.
Za projekat je korišten SK hynix komplet od dva modula kapaciteta 16 GB i brzine DDR5-5600, kupljen za 120 dolara putem Facebook Marketplacea. Čipovi su uklonjeni i ponovo zalemljeni na prilagođene desktop DIMM ploče, a dobijeni moduli su, prema navodima, mogli postići brzine do DDR5-7800. Vrijednost takvog kompleta procijenjena je na oko 1.000 dolara.
Ovaj primjer, kao i sve veća upotreba obnovljene memorije u telefonima, pokazuje kako proizvođači, serviseri i hardverski entuzijasti traže načine da iskoriste postojeće komponente. Ipak, takvi postupci zahtijevaju specijalizovanu opremu i stručnost, pa nisu praktična zamjena za standardnu proizvodnju novih memorijskih modula.