Bosna i Hercegovina na ovogodišnjim izborima prvi put u punom obimu koristi nove izborne tehnologije. Sistem obuhvata biometrijsku identifikaciju birača, skenere glasačkih listića i elektronski prenos rezultata prema Centralnoj izbornoj komisiji BiH.
Iako se pojedini dijelovi procesa digitaliziraju, građani i dalje glasaju na papiru. Najveća promjena nastupa nakon što birač označi listić i ubaci ga u skener, koji očitava označena polja i podatke pretvara u digitalni rezultat.
Proces počinje provjerom identiteta
Prvi korak je identifikacija birača. Nakon provjere ličnog dokumenta koristi se biometrijski uređaj koji potvrđuje identitet osobe i evidentira da je pristupila glasanju.
Prema rezultatima testiranja koje je objavila Centralna izborna komisija BiH, biometrijska verifikacija bila je uspješna u 97,37 posto slučajeva. Nakon završene identifikacije birač dobija papirni glasački listić, označava svoj izbor i ubacuje ga u skener.
Optički uređaj prepoznaje označena polja na listiću i obrađuje ih kao izborni rezultat. To, međutim, ne znači da je riječ o elektronskom glasanju. Glas se i dalje daje na fizičkom listiću, koji ostaje važan dokaz izbornog procesa, dok skener služi za brže očitavanje i obradu podataka.
Od biračkog mjesta do centralnog sistema
Nakon skeniranja, obrađeni podaci elektronskim putem prenose se prema centralnom sistemu CIK-a. Komisija je tokom testiranja saopćila da je transmisija rezultata u prosjeku trajala između pet i deset minuta nakon zatvaranja biračkih mjesta.
Sistem istovremeno omogućava praćenje određenih podataka o aktivnosti biračkih mjesta, među kojima su broj verificiranih birača i način na koji je identifikacija izvršena. Takve informacije mogu pomoći u nadzoru rada biračkih mjesta i bržem uočavanju eventualnih tehničkih ili organizacionih problema.
Pojednostavljeno, put jednog glasa izgleda ovako: identifikacija birača → glasanje na papiru → skeniranje listića → obrada rezultata → elektronska transmisija → centralni sistem CIK-a → preliminarna objava rezultata.
Tajnost glasanja i fizički materijal
Jedno od ključnih pitanja odnosi se na zaštitu tajnosti glasanja. Podaci o identitetu birača i podaci o njegovom izboru ne bi trebali biti povezani na način koji bi omogućio utvrđivanje za koga je konkretna osoba glasala.
Biometrijski uređaj namijenjen je potvrdi identiteta birača, dok skener obrađuje glasački listić. Ovakva podjela funkcija treba spriječiti povezivanje identifikacije sa sadržajem glasa.
Fizički glasački materijal ostaje dio izbornog procesa i u slučaju problema s internet konekcijom. Elektronska transmisija služi za ubrzanje dostave rezultata, ali papirni listići omogućavaju naknadnu kontrolu i ručno brojanje u skladu s propisanim procedurama.
Testiranje sigurnosti sistema
Testiranja su obuhvatila sistem sigurne transmisije rezultata, biometrijsku identifikaciju, praćenje aktivnosti na biračkim mjestima i sajber-sigurnost informacionog sistema. CIK je kroz ranija saopćenja naveo da su ovi segmenti bili predmet provjera prije njihove šire primjene.
Suština novog modela nije u tome da računari glasaju umjesto građana, već da se pojedini dijelovi izbornog procesa obave brže i uz manje ručnog prenosa podataka. Najvidljiviji rezultat za javnost mogla bi biti ranija dostupnost preliminarnih rezultata.
Ipak, pouzdanost sistema neće se mjeriti samo brzinom transmisije. Važno će biti i koliko se automatski obrađeni rezultati podudaraju s fizičkim izbornim materijalom, koliko će biti tehničkih poteškoća te koliko će javnosti transparentno biti omogućena kontrola kompletnog procesa.
